Župan križevački se prvi put spominje 1193. što govori da je tada postojala križevačka utvrda Cris. Naselje Križevci se prvi puta spominje 1209. godine. Ono je bila manja naseobina bez posebno reguliranog upravnog položaja. Dio Križevaca, kasnije nazvan Gornji grad, dobio je 1252. privilegije slobodnog kraljevskog grada. Uz Gornji grad se razvio Donji grad, koji je povlasticu slobodnog kraljevskog grada dobio 1405. Križevci su postali mjesto održavanja sabora i gotovo redovito boravište bana i župana. Najpoznatiji sabor je održan 27. veljače 1397. godine, poznat pod nazivom Krvavi sabor križevački. Pretpostavka je da se održao u crkvi Sv. Križa, iako to nije u potpunosti potvrđeno. Na njemu su se okupili kralj Žigmund Luksemburški s jedne, te ban Stjepan II. Lacković s druge strane. Obojica su pored sebe imali stotine pristaša, a sabor se zove "krvavim" jer je na zasjedanju došlo do razmirica te su kraljevi vojnici sasjekli bana Stjepana i njegovu pratnju.
Nema komentara:
Objavi komentar